Jedini putnik u biznis klasi poslužen je samo - običnom vodom. A kad se zbog toga nije naljutio, ljubazna stjuardesa ponudila mu je lanč paket namjenjen posadi piše beogradska Politika.

Voda je postala jedino posluženje u zrakoplovima Jata, a odnedavno za četiri toaleta, boing 737 zadužuje se s dvije rolne toalet papira. Putnici u Skopju odbili su da ih Jat preveze do Beograda jer je temperatura u kabini bila u minusu. ATR za Ljubljanu jednog dana prošloga tjedna imao je samo - sedam putnika.

primjeri su to koje beogradska Politika navodi opisujući stanje u srbijasnkom nacionalnom zračnom prijevozniku dodajući kako osim hrane uskoro neće biti ni letova. Zrakoplovi nemaju motore koje bi trebala popravljati JAT tehnika, pa bi se moglo dogoditi da Jat više i ne leti iz Beograda jer Zračnoj luci Nikola Tesla duguje više od osam milijuna eura. Pet milijuna eura Jat duguje Kontroli leta.

Sve više povjeritelja kuca na vrata Jata i za sada potražuju 30 milijuna eura. Gubitak je, piše beograski list, još veći jer podaci iz financija te kompanije pokazuju kako je operativni gubitak od prometa kao osnovne djelatnosti - oko 27 milijuna eura. Kad se sve zbroji Jat je u minusu oko 180 milijuna eura uzt desetak milijuna eura kratkoročnih zaduženja kod komercijalnih banaka za plaćanje u inozemstvu.

Jat će i ove godine tražiti pomoć od svog vlasnika - države, kojoj je stalo da Srbija ima nacionalnu avio-kompaniju. Ta želja koštat će ove godine porezne obveznike u Srbiji još i više nego prošle.

Vlada Sbije, smatra Politika, nema odgovor na ključno pitanje - što je to što Jat nudi i tko je uopće spreman razgovarati o kupovini Jata čiji su akumulirani gubici 180 milijuna eura i koja zbog toga teško može podići komercijalni kredit. Daljnje traženje strateškog partnera u situaciji kad on nije do sada nađen i kad u oblasti zrakoplovnog prijevoza vlada nezapamćena kriza, samo je odlaganje suočavanja s neminovnošću stečaja Jata. Taj stečaj zapravo bi bio oslobađanje balasta Jata iza kojeg bi trebalo uslijediti osnivanje nove avio-kompanije u koju bi država kao svoj udio uložila makar polovinu od 40 (ili 50) milijuna eura namenjenih za podizanje stare flote nerestrukturiranog Jata.

Drugi dio potrebne sume za osnivanje nove nacionalne avio-kompanije mogao bi biti osiiguran iz strateškog partnerstva u koje bi država Srbija ušla sa nekim zainteresiranim inozemnim prijevoznikom. Kroz taj model i novi avio-prijevoznik mnogo lakše bi došao do novih zrakoplova zaključuje list.

9.3.2010.
Poslovni portal

POSLOVNI PORTAL
poslovniportal.ba : poslovniportal.info : pincom.biz